{"id":4454,"date":"2024-08-16T14:48:07","date_gmt":"2024-08-16T14:48:07","guid":{"rendered":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/?p=4454"},"modified":"2024-08-16T14:48:18","modified_gmt":"2024-08-16T14:48:18","slug":"rusko-srce-u-srpskoj-zemlji-rajevskom-u-cast-man-sv-roman-2010","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/rusko-srce\/rusko-srce-u-srpskoj-zemlji-rajevskom-u-cast-man-sv-roman-2010\/","title":{"rendered":"RUSKO SRCE U SRPSKOJ ZEMLJI – RAJEVSKOM U \u010cAST – Man. Sv. Roman 2010."},"content":{"rendered":"

Rajevskom u \u010dast 2010<\/span><\/p>\n

\n
\n
\n
02.09.2010. godine u Gornjem Adrovcu odata je po\u0161ta Nikolaju Nikolajevi\u010du Rajevskom (pukovnik) u prisustvu amabasadora Rusije Aleksandra Vasiljevi\u010da Kunuzina i brojnih gradjana i delegacija iz Aleksinca, Kru\u0161evca i Srbije. <\/span><\/p>\n
Zatim je, istog dana u 12 \u010dasova u Manastiru Sv. Roman u Djunisu, u organizaciji dru\u0161tva Srpsko-Ruskog prijateljsva *PRAVOSLAVLJE* i Kulturnog centra Kru\u0161evac, odr\u017eana je manifestacija *RAJEVSKOM U \u010cAST* . \u00a0U prigodnom programu u\u010de\u0161\u0107e su uzeli kru\u0161eva\u010dki pesnici i knji\u017eevnici Ljubi\u0161a Bata Djidi\u0107, Ljubodrag Obradovi\u0107, Mi\u0107a \u017divanovi\u0107, Svetlana Djurdjevi\u0107, Tomislav Simi\u0107 i Dr Velibor Lazarevi\u0107, kao i u\u010denice osnovne \u0161kole u Kaoniku Nevena Radosavljevi\u0107 i Kristina Radojkovi\u0107. Specijalni gosti su bili mladi turisti iz jedne novosadske \u0161kole, koji su posetili manastir Sv. Roman.<\/span><\/div>\n<\/div>\n

\"\"
\nAmbasador Rusije (u sredini) – \u041a\u041e\u041d\u0423\u0417\u0418\u041d <\/strong>\u0410\u043b\u0435\u043a\u0441\u0430\u043d\u0434\u0430\u0440 \u0412\u0430\u0441\u0438\u0459\u0435\u0432\u0438\u0447<\/strong><\/span><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n

\"\"<\/span><\/p>\n
ZRIKAVAC<\/span><\/p>\n
Ko zrikavac pono\u0107ni,<\/span>
\nleluja misao ko vazduhom strela;<\/span>
\nmilova\u0107e te ljubavnici mo\u0107ni,<\/span>
\nsamo ne\u0107e klipan kog si volela.<\/span><\/p>\n

Te\u0161i\u0161 se sada<\/span>
\nnadom da \u0107e bolje biti,<\/span>
\na zna\u0161, zbog istine se propada,<\/span>
\nali istina se ne da skriti.<\/span><\/p>\n

Lepo je imati velike misli,<\/span>
\n\u017eeleti plavo nebo i ptice<\/span>
\ni stajati dugo na ki\u0161i,<\/span>
\nkriju\u0107i suzne o\u010di i lice.<\/span><\/p>\n

Ali nije lepo kada glasno,<\/span>
\nla\u017ee\u0161\u00a0 saputnika preostalog<\/span>
\ni nudi\u0161 mu previ\u0161e strasno,<\/span>
\nne\u0161to \u0161to je ve\u0107 nestalo.<\/span><\/p>\n

Ko zrikavac pono\u0107ni<\/span>
\nleluja seta obalom tela:<\/span>
\npomrli su svi ljubavnici mo\u0107ni,<\/span>
\numre\u0107e i klipan kog si volela.<\/span><\/p>\n

(C) Ljubodrag Obradovi\u0107<\/span><\/div>\n

\"\"<\/span>
\nTomislav Simi\u0107<\/span><\/div>\n<\/div>\n

\"\"<\/span>
\n<\/p>\n

\"\"<\/span>
\nPolaganje venca na grob u kome je sahranjeno srce pukovnika Rajevskog<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nMi\u0107a \u017divanovi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nVelibor Lazarevi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nLjubodrag Obradovi\u0107<\/span><\/p>\n

UMESTO RE\u010cI<\/span><\/p>\n

Umesto re\u010di,<\/span>
\nmuzika.<\/span>
\nUmesto milovanja,<\/span>
\nponor.<\/span><\/p>\n

Stojim na uglu,<\/span>
\nigram na vetru,<\/span>
\nlebdim po svetu<\/span>
\nsvog se\u0107anja.<\/span><\/p>\n

Koliko sam<\/span>
\n\u017eeleo ne\u017enost,<\/span>
\nkoliko sam puta<\/span>
\nsa prezirom,<\/span>
\nodbacio budu\u0107nost,<\/span>
\nkoliko sam<\/span>
\nma\u0161tao o sre\u0107i?<\/span>
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Na svetu\u00a0 <\/span>
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 igraju samo zli.<\/span>
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Zanos je<\/span>
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 bled poku\u0161aj<\/span>
\n\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 proma\u0161enih.<\/span><\/p>\n

U cvetu mladosti,<\/span>
\ngre\u0161ke su<\/span>
\nsenke nad du\u0161om.<\/span>
\nJa ne\u0107u<\/span>
\nda priznam poraz.<\/span><\/p>\n

Volim muziku,<\/span>
\numesto re\u010di.<\/span>
\nTrag mi zve\u010di<\/span>
\nlepotom.<\/span>
\nKorak mi tutnji<\/span>
\ntamom.<\/span>
\nSvetlo zore,<\/span>
\nnadu donosi.<\/span>
\nI poraz je<\/span>
\nponekad pobeda.<\/span>
\nI slom<\/span>
\nbudu\u0107nost donosi.<\/span><\/p>\n

Umesto re\u010di<\/span>
\nmuzika.<\/span>
\nUmesto praznih re\u010di:<\/span>
\nspokoj.<\/span><\/p>\n

(C) Ljubodrag Obradovi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nKristina Radojkovi\u0107 i Nevena Radosavljevi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nKristina Radojkovi\u0107 i Nevena Radosavljevi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nKristina Radojkovi\u0107 i Nevena Radosavljevi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nSvetlana Djurdjevi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nSvetlana Djurdjevi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nTomislav Simi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nTomislav Simi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nVladimir Tasi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nVladimir Tasi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

Manastir Sveti Roman<\/span><\/p>\n

Ovaj manastir se nalazi na desnoj obali Ju\u017ene Morave u blizini \u0110unisa.<\/span><\/p>\n

Nastanak ovog manastira vezuje se za Sv.Romana, u\u010denika Sv.\u0106irila i Metodija, koji se ovde upokojio, verovatno u 10. veku. Naime po\u0161to se njegov grob pro\u010duo kao mesto \u010dudesnih isceljenja, nad nad njim podi\u017ee crkvicu (crkva je posve\u0107ena Blagovestima). Manastir Sveti Roman je jedna od na\u0161ih najve\u0107ih svetinja, veoma stara, pominje se u hrisovulji koju je 1020. izdao vizantijski car Vasilije 2-gi.<\/span><\/p>\n

Ne zna se kad je zapusteo ali ga je obnovio po predanju, sluga kneza Lazara, slu\u010dajno nai\u0161av\u0161i na grob sv. Romana. U narodu postoji predanje da ga je upravnik ergele kneza Lazara koji je “bolovao od noge”, kada se s verom poklonio zidinama napu\u0161tenog manastira ozdravio i zato i obnovio. Jo\u0161 u tursko doba je u manastiru bila \u0161kola i internat za siroma\u0161nu decu do 1918.godine. Tu crkvu ponovo ru\u0161e Turci 1448. godine. Dana\u0161nji izgled crkav aje dobila 1791. godine kada je beg \u0110or\u0111e Pile uz dozvolu sultana izvr\u0161io opravku temelja. Radove su izvodili majstori iz Makedonije, o \u010demu svedo\u010di zapis na portlu. Knjaz Milo\u0161 je 1852. godine pomogao gradnju impozantnog zvonika i darivao jedno zvono. Zvonik ima posebnu prostoriju za isceljenje uglavom umobolnih.U svim va\u017enim bitkama 19 veka, igrao je posebnu ulogu, bio bolnica, \u0161tab, pribe\u017ei\u0161te, strati\u0161te…<\/span><\/p>\n

O ranijem \u017eivopisanju nema podataka. \u017divopis iz 1795. godine sa\u010duvan je u pevnicama i potkupolama. Smatra se da ispod sloja kre\u010da ima jo\u0161 starijih freski. Novi \u017eivopis je radjen 1831. godine. Kapela-grobnica Sv. Romana \u017eivopisana je zalaganjem jeromonaha Nikodima. Po zapisu iz 1860. godine ikonostas je imao tri velike prestone ikone i 12 malih u frizu. Postoje\u0107i je izra\u0111en 1925. godine i delo je ruskog slikara Andije Becenka.<\/span><\/p>\n

Uz ju\u017eni blok crkve nalazi se kapela Sv. Romana, a u njoj njegove svete mo\u0161ti. U porti je grob manaha Simeona Svetogorca (+1889) koji je godinama ukra\u0161avao dvori\u0161te manastira raznobojnim kamenjem u obiku mozaika. Tu i grob kapetana Vu\u010da \u017diki\u0107a koji je 1808. godine poginuo na Deligradu.<\/span><\/p>\n

Ovde je sahranjeno srce ruskog plemi\u0107a Nikolaja Nikolajevi\u010da Rajovskog koji je poslu\u017eio kao inspiracija za lik Vronjskog u \u010duvenom romanu Ana Karenjina ruskog pisca Lava Tolstoja.<\/span><\/p>\n

Manastir je aktivan, \u017eenski i o njemu brinu monahinje (Igumanija Mitrodora).<\/span><\/div>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nGosti iz Novog Sada<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nRazgovor sa go\u0161\u0107om iz Novog Sada<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nZajedni\u010dka slika sa gostima iz Novog Sada<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

Na mestu gde je poginuo pukovnik Rajevski u Gornjem Adrovcu podignuta je crkva Sv. Trojica, u narodu poznata kao \u0161arena crkva ili crkvi ljubavi, ruska crkva. Plac za gradnju crkve otkupila srpska kraljica Natalija, a da je izgradnju platila grofica Marija, snaha pukovnika Rajevskog. Veliku je ulogu pri gradnji crkve imao je vladika ni\u0161ki Nikanor Ru\u017ei\u010di\u0107. Ovaj sveti hram je izgra\u0111en i osve\u0107en 2. septembra 1903. godine. Od puta pa do ulaza u hram isti\u010du se drvoredi lipa koje su donesene, kako ka\u017ee jo\u0161 jedna legenda, iz sela Razumovske u Ukrajini, sa nekada\u0161njeg imanja grofa Rajevskih. Sveto slovensko drvo, lipa, natkriljuje na ovom mestu, valjda kao nigde drugde, i legendu i stvarnost o ratu 1876. u kojem je bratstvo po oru\u017eju Srba i Rusa ovekove\u010deno spomenom kakav je ova znamenita crkva.<\/span><\/div>\n
\n
\n\"\"<\/span>
\nCrkva Sv. Trojica u Gornjem Adrovcu<\/span><\/div>\n

O NIKOLAJU NIKOLAJEVU\u010cU RAJEVSKOM<\/span><\/p>\n

Nikolaj Nikolajevi\u010d Rajevski (pukovnik) poti\u010de iz ugledne porodice. Bio je unuk proslavljenog generala Nikolaja Rajevskog, heroja Otad\u017ebinskog rata 1812. godine, (protiv Napoleona, a njegov legendarni ratni\u010dki podvig ovekove\u010dio je Lav Tolstoj u romanu \u201eRat i mir\u201c) po kome je i dobio ime. I njegov otac, koji se tako\u0111e zvao Nikolaj Nikolajevi\u010d (1801\u20141843), bio je general-lajtnant. O\u017eenio se Anom Mihailovnom Borozdinoj (1819\u20141883), za koju se govorilo da je bila lepa, ugledna i obrazovana \u017eena. Otac mu je umro mlad, ostaviv\u0161i iza sebe dvojicu maloletnih sinova, Nikolaja i Mihaila. Kasnije, Nikolaj i Mihail su zavr\u0161ili studije na Moskovskom Univerzitetu (fizi\u010dko\u2014matemati\u010dki fakultet). Nikolaj je jo\u0161 tokom studija pokazivao interesovanje za knji\u017eevnost i istoriju slovenskih naroda (te\u010dno je govorio francuski, nema\u010dki, engleski, razumeo srpski). Kasnije se mla\u0111i Mihailo o\u017eenio sa devojkom iz ugledne porodice, Marijom Grigorijevnom Gagarin, a stariji Nikolaj se bavio raznim javnim i dr\u017eavnim poslovima.<\/span><\/p>\n

Posle studija oba brata su bili na slu\u017ebi u gardijskom husarskom puku. Rajevski kao tridesetogodi\u0161njak, dobija \u010din pukovnika, a zatim odlazi u Ta\u0161kent gde u\u010destvuje u ratnim operacijama (gde je i ranjavan). Nikolaj je, jo\u0161 kao mlad oficir, bio upu\u0107en u specijalnu misiju na Balkan i u Srbiju.<\/span><\/p>\n

A prava dragocenost su \u010detiri pisma pukovnika Rajevskog iz 1867. godine prilikom njegovog prvog dolaska u Srbiju. Prvo pismo od 15. maja po starom (30. maja po novom kalendaru) datirano je iz \u010ca\u010dka, dok je potonje od 2\/14. juna poslao iz Beograda. Sva je pisao na francuskom jeziku i sva su upu\u0107ena ministru srpske vojske pukovniku Blaznavcu. Za putovanje u Srbiju i Bosnu u specijalnu misiju odabrao je Rajevskog niko drugi nego ruski car Aleksandar Drugi, a instrukcije dao ministar vojni Miljutin, u Srbiji ga prihvatio srpski ministar Blaznavac.<\/span><\/p>\n

Devet godina kasnije, drugi dolazak pukovnika Rajevskog je 1876.god. kao dobrovoljac u srpsko-turskom ratu. Sa sobom je doveo prili\u010dan broj ruskih dobrovoljaca (3000-5000). Po dolasku u Beograd iz Odese, prvih dana avgusta meseca 1876. odmah se javlja na moravski front u \u0161tab generala \u010cernjajeva na Deligradu. \u010cernjajev je jedno vreme na Rajevskog gledao sa podozrenjem, na \u0161ta se Rajevski nije obazirao. General Mihail Grigori\u010d \u010cernjajev ubrzo dodeljuje Rajevskom komandu nad odre\u0111enim zdru\u017eenim odredima.<\/span><\/p>\n

Prvu bitku na tlu Srbije Rajevski je vodio za selo Moravac, dok je najslavnija pobeda na moravskom frontu bila bitka na \u0160umatovcu, gde su nebrojeni napadi bili od Turaka ali su svi odbijeni. Ipak na moravskom rati\u0161tu tih dana izginulo je oko 9 hiljada srpske vojske (kao i bar 31 ruski oficir) i vi\u0161e od 15 hiljada turske vojske.<\/span><\/p>\n

Odlu\u010duju\u0107a bitka za Adrovac bila je i kobna za pukovnika Rajevskog. Turska vojska je zapo\u010dela napad 20. avgusta (1. septembra po novom) koji je trajao od 8 sati ujutro do kasnih ve\u010dernjih sati. Turci su celo pre podne sa te\u0161kom artiljerijom napadali srpske polo\u017eaje. Po po\u010detku bitke general \u010cernjajev je odmah iza\u0161ao sa \u0161tabom na Pr\u0107ilova\u010dki vis. U ranim popodnevnim \u010dasovima general \u010cernjajev \u0161alje odred pukovnika Rajevskog kao podr\u0161ku u Gornji Adrovac. Ve\u0107 negde oko 17 \u010dasova glasono\u0161a donosi vest od komandira baterije poru\u010dnika \u0160amanovi\u0107a, generalu \u010cernjajevu da je pukovnik Rajevski \u201eovog \u010dasa poginuo od neprijateljskog pu\u0161\u010danog zrna\u201c. Svega 16 dana bilo je dovoljno da se upi\u0161e u istoriju Srbije. Njegovo telo sahranjeno je u porti manastira Sv. Romana, a odatle je posle nekoliko dana preneto u Beograd. Petog septembra ispra\u0107eno je uz velike po\u010dasti za Rusiju, posle opela u sabornoj crkvi kome je prisustvovao kralj Milan. Za vreme opela u Sabornoj crkvi \u010dinodejstvovao je prvi srpski mitropolit Mihailo sa sedamnaestoricom sve\u0161tenika. Pevao je i hor prisutne koza\u010dke legije.<\/span><\/div>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span>
\nAmbasador Rusije (u sredini) – \u041a\u041e\u041d\u0423\u0417\u0418\u041d <\/strong>\u0410\u043b\u0435\u043a\u0441\u0430\u043d\u0434\u0430\u0440 \u0412\u0430\u0441\u0438\u0459\u0435\u0432\u0438\u0447<\/strong><\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/p>\n

\"\"<\/span><\/div>\n

<\/p>\n

\u041e\u0432\u0430\u0458 \u0447\u043b\u0430\u043d\u0430\u043a \u043f\u0440\u043e\u0447\u0438\u0442\u0430\u043b\u043e \u0458\u0435 12. \u043f\u043e\u0441\u0435\u0442\u0438\u043b\u0430\u0446\u0430 \u0441\u0430\u0458\u0442\u0430 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rajevskom u \u010dast 2010 02.09.2010. godine u Gornjem Adrovcu odata je po\u0161ta Nikolaju Nikolajevi\u010du Rajevskom (pukovnik) u prisustvu amabasadora Rusije Aleksandra Vasiljevi\u010da Kunuzina i brojnih gradjana i delegacija iz Aleksinca, Kru\u0161evca i Srbije. Zatim je, istog dana u 12 \u010dasova u Manastiru Sv. Roman u Djunisu, u organizaciji dru\u0161tva Srpsko-Ruskog prijateljsva *PRAVOSLAVLJE* i Kulturnog centra … <\/p>\n

Nastaviti \u010ditanje<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78],"tags":[],"class_list":["post-4454","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-rusko-srce","item-wrap"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4454"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4455,"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4454\/revisions\/4455"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/poezija.rs\/pesnici\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}